NARODNI MUZEJ VRANJE

NARODNI MUZEJ VRANJE
5 zvezdica od 7 glasova

Kontakt

Narodni muzej u Vranju

Godine 1960. u Vranju je osnovan muzej sa tematikom Narodnooslobodilačke borbe. Od samog osnivanja, nalazi se u zgradi Selamluka iz kompleksa Pašinih konaka, podignutih naporima Rauf - beg Džinolija 1764. godine, gde je pre toga, od 1881. bila smeštena Gimnazija a potom i Skupština Opštine. Danas je to muzej kompleksnog tipa koji sadrži arheološku i numizmatičku, etnološku, istorijsku i zbirku savremenog slikarstva.

Muzejska postavka sastoji se od pitosa, amfora, nadgrobnih spomenika, stela, žrtvenika, ulomaka keramike, raznolikih upotrebnih predmeta, oružja i oruđa, kao i velikog broja novčića koji su pronađeni na širem području Pčinjskog okruga. Predmeti iz arheološke zbirke raspoređeni su u holovima u prizemlju i na spratu, i pripadaju vremenskom periodu od neolita do srednjeg veka.

Stalna postavka obuhvata i predmete iz etnološke zbirke, gradsku i seosku nošnju, upotrebne predmete- pokućstvo, iz XIX i XX veka, koji su raspoređeni po sobama. Takođe, kao deo stalne postavke, na spratu, izloženi su Salon, Devojačka i Spavaća soba s početka XX veka.

U sastav muzejske ustanove 1967. ulazi i muzej - kuća Bore Stankovića, da bi se 1995. ustanovi priključila i Galerija Narodnog muzeja.

Godine 1995. osnovana Galerija Narodnog muzeja. Otvorena je izložbom „ Svi“ kojom su obuhvaćena dela svih likovnih umetnika grada Vranja i etnološkom izložbom „Zlatovez“.

Pašin konak

Pašin konak čine dve zgrade podignute naporima Rauf - beg Džinolija 1765. godine. To su Selamluk (konačište za muške članove pašine porodice), u koju je smešten muzej i Haremluk (smeštaj za pašine žene), u kome se danas nalazi poslovni klub A.D. „Simpo“.  Konak je otkupio vladika Pajsije i poklonio ga gradu. Od 1881. u zgradi konaka bila je smeštena Gimnazija, a nakon toga i zgrada Opštine, da bi 1960.  godine, u istoj bio osnovan Narodni muzej.

pasin_konak_narodni_muzej_vranje

To su dve, po unutrašnjem sklopu, skoro identične građevine, građene u tursko-balkanskom stilu. Obe se sastoje iz prizemlja i sprata koji su povezani strmim stepenicama. Oko centralnog hola nepravilnog oblika, radijalno su raspoređene sobe. Sobe su opet, međusobno povezane tzv. Odžaklijama koje su služile za grejanje. Na pročelju zgrade Haremluka na spratu primetna je polukružno završena prostorija. To je Divanhana koja i danas postoji a služila je za odmor. Svaka soba ima tavanice izrađene u tehnici drvorezbarstva, od kojih je najreprezentativnija ona u zgradi Haremluka. Na fasadi se jasno oslikava bondručni konstruktivni sistem sa ispunom od opeke i blata. Građevine su povezane dvorištem.

Borina kuća

Kuća u kojoj se rodio književnik Borisav Stanković (1875-1927, Beograd), nalazi se u Baba Zlatinoj ulici, u nekadašnjoj Donjoj mahali, na placu koji je kupila Borina baba po kojoj je ulica i dobila ime.

borina_kuca_narodni_muzej_vranje

Podignuta je 1855. kao četvorodelna kuća sa otvorenim tremom i doksatom pod kojim je ulaz u podrum. Građena je u bondruku sa ispunom od čatme, krova pokrivenog ćeramidom. Kao varijanta razvijene moravske kuće predstavlja vredan spomenik narodnog graditeljstva. U dvorištu se nalazi bašta, stari dud, kaldrma i bunar, kao i letnja kuhinja. Okružena loznicama, cvećem liči na davno zaboravljeni Borin svet, skriven od modernog doba. Posle konzervatorsko-restauratorskih radova, izvedenih 1966.godine, u njoj je smešten Muzej Bore Stankovića. Kuća je otvorena za turiste.

Radno vreme:

Ponedeljkom od 8-15h

Utorak - Petak od 8-20h

Vikendom od 9-13h

Galerija Narodnog muzeja Vranje

Ideja o osnivanju Galerije kao izložbenog prostora javila se šezdesetih godina XX veka kada se radilo na rekonstrukciji i konzervaciji Hamama koji spada u kulturno dobro pod zaštitom države. Sedamdesetih godina prilikom izgradnje novog Doma kulture bilo je predloga da se izgradi poseban deo za smeštaj Muzejskih prostorija. To su bile pojedinačne početne ideje kulturnih i javnih radnika koji su ukazivali na činjenicu, da dinamični, privredni i ekonomski razvoj kao i povećanje broja stanovnika zahteva odgovarajuće poboljšanje kvaliteta kulturnog života grada. Tih godina u Vranju organizovanjem izložbi bavili su se: Narodni muzej, Biblioteka, Narodni univerzitet, Pribojčićeva kuća, Dom JNA itd, iako ni jednoj od ovih institucija nije to bio isključivi zadatak. Krajem osamdesetih (1987. i 1988.) funkcionisala je Galerija SIZ-a kulture koja je otkupom i poklonom formirala deo fonda kao i jedan broj slika osmorice akademskih vranjskih umetnika koji su od SIZ-a dobili ateljee. Trebalo je da prođe punih trideset i pet godina da bi se početna ideja i praktično realizovala 1995. godine. U godini kulture po odluci IO SO Vranja za nepuna tri meseca adaptiran je nekadašnji prostor Biblioteke, organizovana je likovna izložba ''SVI'' i konstituisan Programski savet Galerije koji je bio zadužen za organizaciju i realizaciju godišnjeg plana i programa.

galerija_narodnog_muzeja_vranje

Galerija je svečano otvorena 14. decembra 1995. izložbom ''SVI-likovni umetnici Vranja i etnološkom izložbom ''Zlatovez''. U toku svog desetogotišnjeg rada Galerija je uspostavila saradnju sa mnogim ustanovama sličnog karaktera, prilikom realizacije mnogih značajnih izložbi iz oblasti istorije umetnosti edukativne prirode.

Radno vreme:

Ponedeljkom od 8-15h

Utorak - Petak od 8-20h

Vikendom od 10-14h

Na našem sajtu možete pogledati zbirku galerije

Hamam

Stari turski hamam je tursko parno kupatilo sagrađeno krajem XVII veka, oko 1690. godine.

stari_turski_hamam_vranje

Reč je o jednodelnom varoškom hamamu, što znači da su se muškarci i žene kupali na smenu. Hamam je zidan od tesanog kamena i opeke. Na krovu prekrivenom ćeramidom nalazi se pet kupola sa staklenim okulusima kojima se osvetljava halvat - unutrašnji prostor. Unutrašnji prostor sastoji se od svlačionice, halvata - mesta za kupanje i hazisa - rezervoara za vodu. Kupatilo je obnovljeno, ali je nedostupno posetiocima. Nalazi se u ulici Kralja Milana.

Mapa