OPŠTINA VLADIMIRCI

OPŠTINA VLADIMIRCI
5 zvezdica od 2 glasova

Kontakt

Opštinska uprava Vladimirci, Mačvanski okrug

Vladimirci su jedna od 8 opština Mačvanskog okruga, koja se nalazi u plodnom i pitomom delu severozapadne Srbije, uz desnu obalu reke Save, a između gradova Šapca, Valjeva, Obrenovca odnosno grada Beograda.

Opština Vladimirci plodne oranice Mačve

Teritorija opštine Vladimirci koja obuhvata povrsinu od 338km, omeđena je sa severoistoka rekom Savom u dužini od 28 km, sa istoka opštinom Obrenovac, južno se graniči sa teritorijom opština Koceljeva i Ub, a na zapadu sa područjem opštine Šabac. Južni deo opštine dodiruje ogranke Vlašića.

Teritorija Opštine je blago zatalasana sa prosečnom nadmorskom visinom od oko 100m i umereno kontinentalnom klimom.

Područje Opštine Vladimirci je apsolutno nezagađeno, što daje mogućnosti proizvodnje zdrave hrane i plasmana u bližim gradovima.

 

Dan opštine Vladimirci

Dan opštine Vladimirci se obeležava 11. decembra, kada je selo Vladimirci 1924. godine ukazom  kralja Aleksandar Karađorđević dobilo status varoši.

 

Geografski podaci

Opštinu Vladimirci čini 29 naseljenih mesta čiji je geografski, privredni, kulturni i administrativni centar varošica Vladimirci. 

Vladimirci

Opštinu Vladimirci čini 29 naseljenih mesta: Belotić, Beljin, Bobovik, Vladimirci, Vlasenica, Vukošić, Vučevica, Debrc, Dragojevac, Zvezd, Jazovnik, Jalovik, Kaona, Kozarica, Krnić, Krnule, Kujavica, Lojanice, Matijevac, Mesarci, Mehovine,  Mrovska, Novo Selo, Pejinović, Provo, Riđake, Skupljen, Suvo Selo, Trbušac . Na području opštine prema popisu iz 2002. godine živi 20.373 stanovnika u 6.834 domaćinstva od čega je preko 16.000 poljoprivrednog stanovništva. 

 

Istorijski podaci

Opština Vladimirci srednjovekovni manastir Kaona

Varošica Vladimirci i područije opštine je bogate prošlosti i starine i ima svoj dug i zanimljiv istorijat. Pogodan geografski položaj uslovio je naseljenost ljudi na ovoj teritoriji od najstarijih vremena, o čemu svedoči mnoštvo arheoloških ostataka. U neolitskom periodu poznata su naselja u Beljinu, Debrcu i Jaloviku, dok su ostaci iz metalnog doba poznati u Provu, Debrcu, Riđakama, Beljinu i drugim naseljima. Od 1-2. veka nove ere područije današnje opštine bilo je u sastavu Rimske provincije Panonija čije je središte bilo u Sirmijumu, današnjoj Sremskoj Mitrovici. Padom i podelom Rimskog carstva 475.godine n. e. ovaj kraj pripao je Istočnom rimskom carstvu - Vizantiji.

U vremenu Nemanjića i snaženja mlade Srpske države, Posavotamnavu je držala Mađarska. Kralj Dragutin uspeva da je osvoji i u Debrcu na mestu zvanom Gradužina kod Malog Dubokog, stvara svoju novu prestonicu – letnju rezidenciju. Posle 1283. godine on od ugarskog kralja dobija upravu nad Mačvanskom banovinom. 

Despot Stevan Lazarević na kratko vreme čini Posavotamnavu delom srpske države.

Padom Srbije i ovaj kraj potpada pod tursku vlast i njegova istorija se poklapa sa istorijom Srbije toga vremena. Nalazi se u vrtlogu stalnih ratova između Austrije i Turske, koji su se vodili na ovom terenu.

Varošica Vladimirci je naselje novijeg datuma, prvi put se pominje pri okupaciji severne Srbije od strane Austrougarske vojske u popisu od 1718.godine. 

Posle oslobođenja od Turaka, varošica postaje središte kneževine, a stanovništvo se stabilizovalo i vezalo više za naselja, život se poboljšao, rastao je broj porodica.

Ukazom Njegovog Veličanstva Kralja od 11 decembra 1924 g. selo Vladimirci u srezu Posavo Tamnavskom biva proglašeno za varošicu pod istim imenom.

 

Privredni potencijali

Vladimirci su izrazito poljoprivredna opština i na njenom području poljoprivredne površine zauzimaju 28.298 ha ili 81%od ukupne površine opštine, od čega oranične površine zauzimaju 22.700 ha.

Mačva važi za prirodno bogat kraj, crnica je četvrte klase. Međutim na voćnjake otpada samo deset odsto ukupnih poljoprivrednih površina. Uglavnom su to šljivici. Osim ratarstva, vladimiračku opštinu karakteriše razvijeno stočarstvo. Na relativno malom prostoru opštinskog atara procene su da ima 5.000 krava muzara, još toliko bikova, i čak 60.000 svinja.

Okosnicu razvoja Vladmiračke privrede u budućnosti predstavljaće najznačajniji privredni resursi i to poljoprivredno zemljište pogodno za proizvodnju organske hrane i rudna bogatstva.

Opština Vladimirci Vukošića bara

 

Saobraćajnice

Okosnicu saobraćaja predstavljaju magistralni i regionali putevi, i to put Šabac - Valjevo i put Šabac - Beograd, koji delom prolazi teritorijom opštine i povezuju je sa ovim centrom. Sva sela, povezana su asfaltnim putevima sa Vladimircma.

 

Obrazovanje

Oko 1.600 učenika pohađa dve osnovne škole u Vladimircima ili isturena odeljenja po selima. Srednja tehnička škola ima kapacitet od 1.600 đaka koji se školuju za poslove mašinske struke. U domu zdravlja radi 22 lekara i sedam specijalista.

 

Turistički potencijali

Manastir Kaona, opština Vladimirci

Poznato je da je ovaj kraj bio naseljen u doba neolita što dokazuju lokaliteti “Krušik” iz doba neolita, lokalitet “Vatovi" u Zabranu iz bronzanog doba i lokalitet “Vračarevac” iz rimskog perioda.

Јedan od najpoznatijih spomenika iz Srednjeg veka svakako je manastir Kaona. Nastao je u 14 veku, a prva crkva sagrađena na ovom mestu datira iz druge polovine 11-og veka. Narodno predanje kaže da je ova svetinja zadužbina Ikonije, sestre Miloša Obilića.

U Vladimircima postoje odlični potencijali (blizina velikih centara, dobra putna povezanost, očuvana životna sredina i zdrava hrana, postojanje izvora mineralnih i geotermalnih voda, kulturni sadržaji i neiskorišteni objekti koji se mogu koristiti u ove svrhe) za razvoj lovnog i rekreativnog turizma. 

Bogata lovišta sitne i krupne divljači i tradicija dolaska lovaca iz inostranstva, daje osnovu za razvoj ovog vida turizma.

Zgrada opštine Vladimirci

Mapa