Radno vreme
Sava Šumanović
Poslednjih dvanaest godina života Sava Šumanović je proveo u Šidu. Toliko dugo nikada ranije nije boravio na jednom mestu. U roditeljskoj kući pronašao je mir, sigurnost i idealne uslove za rad. Inspiracija mu nije nedostajala. Obronci Fruške Gore taman su toliki da razbijaju monotoniju ravnice, a da istovremeno ne ometaju sunce da raskošno obasjava te iste predele. Ta slika, ili ta svetlost fascinirala je Savu Šumanovića. Pronašao je svoju sudbinu ovekovečivši za sva vremena lepotu svoga zavičaja. Objedinio je u Šidu svoje prethodno znanje i iskustvo i stvorio najlepša i najzrelija dela. Bila je to savršena sinteza pariskog iskustva sa koloritom i svetlošću Srema.
Šumanovićevo stvaralaštvo u Šidu u potpunosti se nadovezuje na ideje koje je zastupala grupa umetnika sa kojima se družio za vreme poslednjeg boravka u Parizu, od 1929. do 1930. godine. Oni su zastupali povratak realizmu na jedan moderan način izdvojivši pri tome boju kao osnovni činilac slike. Umesto četkice koristio je slikarski nož. Umesto linije, potez kojim se boja nanosi, gradi predmet i određuje ritam i struktura. Materija je gusta, slagana sloj po sloj i zbog toga linija gubi svoju čistotu. Ta gusta materija, smireni kolorit, forma mirna samo na prvi pogled, odlike su Šumanovićevog stvaralaštva u Šidu koje je definisano kao poetski realizam.
Rimski sarkofag
Mermerni sarkofag koji se danas čuva u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid, pronađen je 1997. godine na potesu Beljnjača u Šidu.
Sarkofag potiče iz 4. veka naše ere, izrađen je od kvalitetnog belog mermera koji potiče sa austrijskih Alpa. Sarkofag je najverovatnije izrađen u sirmijumskim klesarskim radionicama.
Sanduk je ukrašen sa prednje i obe bočne strane, dok je zadnja strana neukrašena. Prednja strana je podeljena na tri polja, od kojih je središnje prazno, jer je natpis, ispisan najverovatnije bojom, vremenom nestao. U prvom polju se nalazi predstava žene u dugačkom hitonu, a u trećem polju predstava muškarca u punoj vojničkoj opremi. Na bočnim stranama sanduka se nalaze identične predstave, koje čine atributi Dionisovog kulta: dva pantera ili lavice antitetički postavljeni u odnosu na krater, iz kojeg se bokori vinova loza i potom obavija oko šipke.
Na uglovima poklopca, na akroterijama, nalaze se personifikacije odnosno geniji godišnjih doba. Predstave na zabatima poklopca su identične – meduza.
Šidski sarkofag se nalazio unutar podzemne kripte bogato ukrašene freskama i mozaicima.
U sarkofagu je verovatno bio sahranjen otac porodice, penzionisani rimski oficir, pripadnik aristokratskog sloja rimskog društva, i njegova supruga i dete.
Tajna pod kupolom
Triptih beračice
Lipova aleja
Ašikovanje na mesečini
Prodavnica
Spomen kuća
Dobro došli u galeriju slika "Sava Šumanović" Šid!