U prostranoj bogatoj mačvanskoj ravnici, koja se prostire od Mišara do Drine i od Cera do Save, smeštena je opština Bogatić sa svojih 14 naselja. Ovde vas očekuju plodne oranice i prelepi predeli Mačve, bogata istorija, etno park i očuvana seoska tradicija "Mačvanske svadbe" i "Hajdučke večeri", i još mnogo toga.
Ako vas zanima šta posetiti u Bogatiću, Turistička organizacija opštine Bogatić vam predlaže da posetite mnogobrojne znamenitosti Bogatića, manastire i crkve, etno park, koji je pravi muzej pod vedrim nebom.
Za ljubitelje prirode i izlet sa decom preporučujemo Specijalni rezervat prirode Zasavica.
Aqua park Termalna rivijera
Za one koji vole kupanje tu je Aqua park Termalna Rivijera, a ljubitelji konjičkog sporta mogu posetiti Hipodrom Bogatić.
Dok boravite u Bogatiću, možda ugledate i izuzetno retku pticu. Mala čigra je jedna od najređih i najugroženijih gnezdarica vodenih staništa u Srbiji zbog čega je zaštićena kao prirodna retkost.
Etno park Sovljak je eto park Mačve i muzej pod vedrim nebom, koji je nastao 1971. godine u selu Sovljak, blizu Bogatića. U ovom etno kompleksu možete videti autentičnu mačvansku kuću sa dvorištem i okućnicom, iz vremena Janka Veselinovića, s kraja XIX i početka XX veka.
Tradicionalna mačvanska kuća ili "osećanka" sadrži četiri odeljenja, u kojima se nalazi i muzejska postavka mačvanske odeće i obuće, stari kreveti, sinije, ćilimi, preslice, razboji, pregače, kao i stalna izložba mačvanskih slikara naivaca i akademaca, kao i učesnika tradicionalne likovne kolonije Sovljak, koja tradicionalno okuplja slikare umetnike sa prostora celog Balkana.
Svake godine prvog vikenda u avgustu u etno parku Sovljak održava se najpoznatija manfestacija opštine Bogatić "Hajdučko veče", koja je inspirisana motivima romana "Hajduk Stanko".
U okviru ove manifestacije održavaju se takmičenje za izbor harambaše, Mačvanska svadba, Hajdučka regata, takmičenje lovaca i ribolovaca, izložba radova Likovne kolonije u Sovljaku, izbor najlepšeg fijakera, izložbe domaće radinosti, kao i bogat kulturno-umetnički i zabavni program.
Radovan kula Milića od Mačve je čuvena znamenitost Bogatića, koju je sagradio čuveni srpski slikar Milić Stanković, poznatiji kao Milić od Mačve.
Radovan kula se nalazi u Belotići, rodnom mestu ovog slikara, a dobila je naziv po slikarevom ocu Radovanu.
Ovo mesto za radovanje, svetionik i „osmatračnica sveta“ podseća na tradicionalne građevine ovog kraja, sa elementima nadrealizma. Pored glavne kule nalaze se i zgrada poznatija kao "lajaonica", kao i mnogobrojna stabla starih sorti šljiva, krušaka, jabuka i dunja, ogromni orasi i jasenovi.
Uoči Petrovdana u Radovan kuli se održava tradicionalna manifestacija "Mačvanske lile". U okviru ove manifestacije koja se održava 10. i 11.jula, održava se dečija likovna radionica, i dečije ulčne trke, proglašenje najlepše lile, koje mogu biti mačkovci ili se prave od gume, drveta ili slame, kao i boga kulturno- umetnički i zabavni program.
Vajat hajduk Stanka i okućnica Jurišića je stavljen pod zaštitu države i nalazi se na spisku značajnih spomenika kulture Bogatića.
Vajat hajduk Stanka se nalazi u selu Crna bara, kod Bogatića. Po predanju ovaj vajat, koji je sagrađen u drugoj polovini XIX veka, vezuje se za hajduk Stanka, čuveni lik istoimeneog romana Janka Veselinovića.
Prvi srpski veterinar, Jova Aleksić, potomak mačvanskog hajduka, premestio je ovaj vajat na svoje imanje, i inspirisao Janka Veselinovića da napiše čuveni roman, posvećen Nikoli Tesli.
U vajatu se nalaze metalni krevet sa slamaricom, sinija okružena tronošcima i ostali tradicinalni eksponati sa kraja XIX veka.
Pored vajata hajduk Stanka, okućnica Jurišića sadrži i čardak sa otvorenim tremom, koji predstavlja nekadašnju ekonomsku zgradu.
Kuća Tufegdžića se nalazi u samom centru sela Badovinci, nedaleko od badovinačke crkve i škole, a među meštanima je poznatija kao Popova kuća. Ovo reprezentativno zdanje sagrađeno je 1911. godine, a u njemu je živela Persida, kći književnika Janka Veselinovića, koja se udala za sveštenika Dragutina Tufegdžića. U ovoj kući su se rodili i unuci čuvenog pisca: Janko, Đorđe, Mihailo i Roksanda.
Danas je kuća Tufegdžića u vlasništvu porodice Pavlović, poznate po gradnji čuvenog mosta preko Drine, "Pavlovića mosta".
Kuća je u potpunosti renovirana, a namenjena je za budući "Zavičajni muzej Mačve i Semberije", a pored muzejske posavke o životu mačvana i semberaca, planirana je i postavka umetničkih dela "mačvanske slikarske škole".
Zgrada starog okružnog načelstva u Bogatiću nalazi se na uglu ulica Vojvode Stepe i Mie Vitomirovića, u centru Bogatića. Započeta je 1929. godine, a završena je 1934. godine, nakon posete kralja Aleksandra I Karađorđevića, koji je odobrio sredstva za završetak njene gradnje. Do 1955. godine u zd+gradi se nalazilo sredšte Sreza mačvanskog, nakon čega je postalo sedište Opštine Bogatić.
Fasadna dekoracija ove stare zgrade u Bogatiću je skromna, a inspirisana je mađarskom secesijom.
Manastir Ilinje se nalazi u selu Očage, koje je 12km udaljeno od Bogatića. Ovaj muški manastir posvećen Svetom proroku Iliji sagrađen je 1983. godine na imanju bračnog para Lacković, koji su se zamonašili i dobili monaška imena Ilija i Ana.
Dolaskom oca Isaije, koji je 2010. godine proizveden u čin igumana, dovršena je manastirska crkva i adaptiran je konak za smeštaj monaha, gostiju i bolesnih.
Manastir Ilinje je u narodu poznat kao veliko isceliteljsko mesto, zbog čega ga posećuju ne samo ljudi iz Srbije, već iz čitave Evrope i regiona. A istovremeno je postao i kao čuveno mesto u kome se ljudi uspešno leče od bolesti zavisnosti.
Svake druge subote vrši se Sveta Tajna osvećenja jeleja u kojoj se na bolesnika, uz pomazivanja njegovog tela jelejem, priziva blagodat Božija koja isceljuje duševne i telesne nemoći i čisti dušu od njenih grehova.
Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Bogatiću jedna je od najlepših crkava u Mačvi i stavljen je pod zaštitu države, kao značajan spomenik kulture.
Sagrađena je u drugoj polovini XIX veka (1845.-1856.) na temeljima ranije crkve, koja je bila spaljena nakon Prvog srpskog ustanka.
Ovaj hram posvećen Rođenju Presvete Bogorodice građen je po ugledu na fruškogorske manastire, u baroknom stilu.
U crkvi se nalazi izuzetno vredan klasicistički ikonostas, koji je 1872. godine oslikao srpski slikar Stevan Todorović sa ženom Poleksijom, kao i vredna zbirka sačuvana iz prethodne crkve posvećene Tominoj Nedelji, kja sadrži 54 ikone, dva filigrantska krsta, 2 jevanđelja i 20 bogoslužbenih knjiga.
Crkva Sv. Apostola Petra i Pavla u Glogovcu je spomeni kulture od velikog značaja, koji se nalazi u selu Glogovac, kod Bogatića.
Ovaj hram posvećen Svetim Apostolima Petru i Pavlu sagrađen je 1927. godine po uzoru na crkve građene u moravskom stilu.
Elegantna građevina zidana je od opeke i kamena, a njena bela fasada, bogato je dekorisana na zapadnoj strani, gde se nalazi ulazni portal, kordonski venac i stilizovana rozeta.
U crkvi se nalazi izuzetno vredan ikonostas, rad srpskog slikara Stevana Todorovića, koji je prenet iz prethodne crkve, kao i tri vredne ikone, koje su se nalazile u prvoj mačvanskoj crkvi.
Crkva spomen-kosturnica Vaznesenja Gospodnjeg u Dublju je spomenik kulture od velikog značaja a sagrađena je 1936. godine u selu Dublje kod Bogatića, povodom obeležavanja 120. godišnjice Boja na Dublju, koja se odigrala tokom Drugog srpskog ustanka, kada je Miloš Obrenović pobedio tursku vojsku iz Bosne. U ovoj čuvenoj bici poginule su srpske vojvode Milić Drinčić i Sima Nenadović, čije se spomen biste nalaze u Dublju.
Hram u Dublju je posvećen Vaznesenju Gospodnjem, a istovremeno je i spomen kosturnica u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci srpskih i austrougarskih vojnika koji su poginuli u Mačvanskom okrugu, tokom Prvog svetskog rata.
Crkva u Dublju je rađena po ugledu na srpske crkve u moravskom stilu, a fasada je bogato dekorisana i sa "Prskanom" fasadom podseća na srpsko-vizantijski stil. Na zapadnoj fasadi, koja nije poseno ukrašena, nalazi se glavni ulaz, sa lunetom Hristovog Vaznnesenja.
U crkvi se nalazi ikonostas rad akademskog slikara Stevana Čalića iz Šapca.
U porti ove crkve u Dublju se nalaze spomenici posvećeni ratnicima iz oslobodilačkih ratova od 1912. do 1918. godine, spomen obeležje učesnicima NOR-a 1941.-1945., kao i i spomen bista Vojvode Milića Drinčića, istaknutog junaka iz ustanaka početkom XIX veka.
U crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u Dublju svake godine krajem jula održava se manifestacija "Boj na Dublju", povodom obeležavanja čuvene bitke iz Drugog srpskog ustanka.
Jedno od naselja u Opštini Bogatić, Crna Bara nalazi se na ušću Drine u Savu. Ovde se možete prošetati ili ići u lov na šumsku divljač u šumama Adica i Prud, sunčati i kupati na mačvanskoj plaži, voziti čamcima ili ići na sportsko pecanje.
Hajdučka regata
Za one koji vole nešto aktivniji odmor, u Bogatiću postoje brojne aktivnosti, kao što su:
Jedna od najvažnijih manifestacija opštine Bogatić je manifestacija "Hajdučko veče", koja se organizuje svake godine prvog vikenda u avgustu. Ova izuzetno posećena manifestacija u Bogatiću ima za cilj očuvanje tradicionalnih običaja Mačve i života predaka. Svake godine se organizuje takmičenje za izbor harambaše, Mačvanska svadba, Hajdučka regata, takmičenje lovaca i ribolovaca, izložba radova sa Likovne kolonije u Sovljaku, izbor za najlepši fijaker, izložbe domaće radinosti i bogat kulturno-umetnički i zabavni program.
Mačvanska svadba
Ne propustite da posetite brojne manifestacije koje se organizuju tokom godine u Bogatiću, a najpoznatije su:
Izbor harambaše
Upoznajte Mačvu i sve njene lepote i znamenitosti!