DRINSKO-LIMSKE HIDROELEKTRANE DOO

DRINSKO-LIMSKE HIDROELEKTRANE DOO
5 zvezdica od 2 glasova

Kontakt

Proizvodnja električne energije

Hidroelektrana Bajina Bašta

Hidroelektrana Bajina Bašta

HE Bajina Bašta je protočno hidroenergetsko postrojenje, čija betonska brana, sa građevinskom visinom od 90,5m i dužinom od 450m, formira veliko veštačko jezero. Uz branu je mašinska zgrada sa četiri agregata ukupne instalacione snage 368 megavata.

Prosečna godišnja proizvodnja ove hidroelektrane je 1.522GWh.

Početkom juna 2009.godine, odnosno nakon 42,5 godine uspešnog rada, zaustavljanjem generatora X-1, započeli su radovi na revitalizaciji HE Bajina Bašta, po prvoj proceni vredni 65,5 miliona evra. Ovom revitalizacijom HE Bajina Bašta biće ojačana za dodatnih 54 megavata. Zbog veće snage generatora, montira se i veći transformator, instalisane snage 112 MWA. Lokalna komanda takođe je zamenjena najsavremenijim uređajima za upravljanje, master stanicama koje su međusobno povezane.

Revirzibilna hidroelektrana Bajina Bašta

Revirzibilna hidroelektrana Bajina Bašta

Maksimalna snaga elektrane u generatorskom režimu je 614 megavata sa mogućom prosečnom godišnjom proizvodnjom preko milijardu kilovat časova električne energije. Maksimalna ulazna snaga u pumpnom režimu je 620 megavata.

Ima korisnu akumulaciju, od 150 miliona kubika vode na Tari što na padu od 600 metar iznosi 194 miliona kilovat sati el. energije ili rad od 14 dana sa oba agregata punom snagom bez pumpanja vode u gornji akumulacioni bazen. Turbine imaju instalisanu snagu od 310 megavata po agregatu sa 428 obrtaja u minutu, a generatori od 315 megavolt ampera po agregatu. Blok transformatori su nominalne snage 2 x 160 megavolt ampera po agregatu, a prenosni odnos je 242/11 kilovolti.

Limske hidroelektrane

Hidroelektrana Bistrica

Hidroelektrana Bistrica

Zgrada HE Bistrica sastavljena je iz mašinske sale sa agregatima, komandnog dela, kao i dela u kome je smešten kućni agregat.U mašinskoj zgradi smeštene su dve turbine sa vertikalnom osovinom, turbinskim zvonastim zatvaračem, pomoćnim tablastim zatvaračem na odvodu, regulatorima brzine i pritiska, i generatorima direktno povezanih na njih, snage 104 megavata. Prema osnovnoj šemi elektrane izabrana su dva trofazna blok – transformatora snage po 54 megavatampera, napona 10,5/242 kilovolti.Razvodno postrojenje, koje je privi put u tadašnjoj Jugoslaviji pušteno pod napon od 220 kilovolti, prima proizvedenu električnu energiju HE Bistrica i preko dalekovoda dugog 200 km plasira je u sistem EPS-a.

Hidroelektrana Kokin Brod

Hidroelektrana Kokin Brod

Hidroelektrana Kokin Brod je pribranskog tipa, visine 83 m i dužine 1.208 m, snage 22,5 megavata sa ukupnim instalisanim protokom od 43 kubna metra u sekundi. Turbina radi sa 375 obrtaja u minuti. Ukupna zapremina akumulacije je 250 miliona kubnih metara, a korisna zapremina 210 miliona kubnih metara sa maksimalnim energetskim sadržajem akumulacije od 250 gigavat časova, na sistemu Kokin Brod-Bistrica.

Hidroelektrana Uvac

Hidroelektrana Uvac

Brana je 110 m visine, širine 107 m i dužine 313 m. Za par meseci zaustavljeno je oko 220 miliona metara kubnih vode Uvca u velikoj akumulaciji dugoj 27 km. Snaga ove derivacione hidroelektrane je 36 megavata sa ukupnim instalisanim protokom od 43 kubna metra u sekundi. Turbina radi na 300 obrtaja u minute dok je generator jaktivne snage 36 megavata. Ukupna zapremina akumulacije je 210 miliona kubnih metara a maksimalni energetski sadržaj je 32 gigavat časova.

Hidroelektrana Potpeć

Hidroelektrana Potpeć

U HE Potpeć mašinska hala, u sklopu brane, ima ugrađena tri agregata od po 18 megavata, srednje godišnje proizvodnje oko 180 miliona kilovatčasova električne energije. Osim svoje osnovne elektroprivredne delatnosti, HE Potpeć ima i zadatak da obezbeđuje kontinuitet proticaja vode nizvodno kroz naseljena mesta.
Izgradnjom HE Potpeć i elektrana na Uvcu, iskorišćen je potencijal reka Uvca i Lima sa svega 31%.

 

Hidroelektrana Zvornik

Hidroelektrana Zvornik

HE Zvornik je „pribransko-protočno postrojenje, sa svake strane opremljeno po jednom mašinskom zgradom, u kojima su smeštena po dva agregata.

Dužina same brane je 166,5 m, a ukupna dužina računajući i mašinske zgrade iznosi 267 m. Građevinska visina brane je 42 m, dok je korisni pad 21,6m.Brana ima osam prelivnih polja za propuštanje suvišnih voda, slapište dužine 32m za umirivanje energije vode koja se preliva, a obezbeđena je i sa 4 temeljna ispusna tunela za propuštanje rečnog nanosa i viška vode.

Sa desne strane u brani je tunel dug 125 m i širok 2,5m koji služi za propuštanje balvana. Na levoj strani brane je izgrđena riblja staza, ukupne dužine 160 metara, čime se vodi računa o ribi koja iz reka Dunava i Save ulaze u Drinu a za vreme mrešćenja dopiru čak do njenih izvorišta.
U branu HE Zvornik ugrađena su četiri agregata, raspoređeni po dva u svakoj od mašinskih zgrada, sa obe strane reke. Početna instalisana snaga svakog agregata, koji se sastoji od po jedne turbine i generatora, iznosila je po 22,4 megavata, što je davalo ukupnu snagu od 86,6 megavata. U novije vreme, podizanjem gornjeg nivoa vode i produbljivanjem korita Drine ispod brane, povećan je koristan pad tako da je povećana snaga agregata na nešto više od po 24 megavata, što u ukupnoj snazi iznosi 96 megavata.

Turbine su tipa Kaplan sa vertikalnim vratilom jačine od po 30,400 KS, generatori su vertikalni sa vazdušnim hlađenjem.

Kompletno upravljanje Hidroelektranom je automatizovano i vrši se iz Razvodnog postrojenja, koje je smešteno 600m dalje od brane.

Izgradnjom brane, na Drini se formiralo veštačko jezero, dugačko oko 25 kilometara, od Malog Zvornika do Velike Reke.

U HE Zvornik obavljeni su radovi kompletnog servisa na generatorima kao i ugradnja sistema za nadzor nad radom elektrane. Studija pod nadzivom „Modernizacija i mogućnost povećanja snage i proizvodnje u HE Zvornik“ urađena je 2002. godine. Studija je pokazala da postoje realne mogućnosti da se kroz revitalizaciju HE Zvornik ostvari značajno povećajne snage i proizvedene energije.

 

Hidroelektrane Elektromorava

Hidroelektrana Međuvršje

Hidroelektrana Međuvršje

Hidroelektrana Ovčar Banja

„Elektromorava“ kao najstarija hidroelektrana je prva u EPS-u u kojoj je urađena revitalizacija elektromašinske opreme. Odluku o revitalizaciji doneo je upravni odbor EPS-a a potvrdila ga je Vlada Republike Srbije 26.jula 2006.godine.

Prethodna kompleksna ispitivanja na opremi uradili su „Mašinski fakultet“ Beograd i Institut „Jaroslav Černi“ Beograd. Projektnu i tendersku dokumentaciju uradio je „Energoprojekt“ Beograd.

Isporučioci opreme bili su „ATB – Sever“ Subotica sa „ANDINOM“ Francuska, za turbinu i generator; ABS-Minel Beograd za opremu razvodnog postrojenja, blok transformatore, sopstvenu potrošnju i ostalu naponsku elektroopremu; Institut „Mihailo Pupin“ Beograd za opremu upravljanja i zaštite; Institut „Nikola Tesla“ Beograd za pobudni sistem, ispravljače i invertore.

Radovi na terenu počeli su 18.05.2008.god u Ovčar Banji, a završeni 19.12.2010.god u Međuvršju. Radovi su izvođeni sukcesivno elektrana po elektrana, odnosno agregat po agregat. Obim radova na revitalizaciji bio je veliki. Zamenjeno je oko 95% elektromašinske opreme turbine i generatora, dok je ostala elektrooprema u potpunosti zamenjena.

Revitalizacijom, snaga elektrane povećana je za 25%, a adekvatno tome i proizvodnja. Sada obe elektrane imaju ukupnu snagu 17 MW sa instalisanim protokom od 50m3/s. (danas)

Hidroelektrana Ovčar Banja, pre revitalizacije imala je snagu od 6 megavata, a instalisana snaga turbine posle revitalizacije iznosi 3,2 i 5,06 megavata. Tip je protočne derivacione hidroelektrane, sa ukupnim instalisanim protokom od 40 kubnih metara u sekundi, dok je projektovana zapremina akumulacije 3 miliona kubnih metara.

Hidroelektrana Međuvršje je protočnog tipa, koja je pre revitalizacije, imala snagu od 7 megavata, sa instalisanim protokom od 40 kubnih metara u sekundi. Instalisana snaga turbina posle revitalizacije iznosi 3,4 i 5,6 megavata. Projektovana zapremina akumulacije je 18 miliona kubnih metara, a prosečna godišnja proizvodnja obe elektrane iznosi 60 miliona kWh električne energije.

LOKACIJE

Privredno društvo “Drinsko-Limske” hidroelektrane d.o.o Bajina Bašta
Upravna zgrada - Trg Dušana Jerkovića 1, 31250 Bajina Bašta

Objekat HE “Bajina Bašta, RHE “Bajina Bašta” i MHE Vrelo
Perućac bb, 31256 Perućac

Objekat HE “Zvornik”
Kralja Petra I 40, 15318 Mali Zvornik

Objekat “Limske HE”
Upravna zgrada - Trg Vojvode Bojovića 4, 31320 Nova Varoš

Objekat HE “Elektromorava”
Upravna zgrada - Gospodar Jovanova 24, 32000 Čačak

HE Bajina Bašta

KONTAKT

Fin. dir. gđa Zorica Jovanović dipl. ecc.

Mob: +381 64 8362 859 
zorica.jovanovic@dlhe.rs

Centrala: +381 31 590 900

Website: www.dlhe.rs
Email: info@dlhe.rs

Mapa