OPŠTINA FOČA

OPŠTINA FOČA
5 zvezdica od 1 glasova

Kontakt

Opštinska uprava Foča

Opština Foča se nalazi u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine i dio je entiteta Republike Srpske. Sa površinom od 1.115km² opština Foča spada u red najvećih opština u RS i BiH. Istočna i južna granica opštine predstavljaju ujedno i granicu sa Crnom Gorom, na sjeveroistoku se opština graniči sa opštinom Čajniče, na sjeveru sa opštinama Foča/Ustikolina i Goražde u Federaciji BiH, na zapadu sa opštinom Kalinovik i na jugozapadu sa opštinom Gacko.



Opština Foča je sa ostalim dijelovima BiH povezana magistralnim putevima M20 (Gacko-Foča-Ustipača) i M18 (Sarajevo-Foča-Nikšić). Foča je smještena na nadmorskoj visini između 400m (kanjonske doline, riječne kotline i polja) i 2.386m (planinska bila i površi). S obzirom na karakter reljefa, na području opštine je uglavnom zastupljena planinska klima, dok u samoj dolini rijeke Drine vlada umjereno-kontinentalna klima.

Najveći deo opštine pokriva šumsko (76.702ha) i poljoprivredno (30.901ha) zemljište. Treba pomenuti i velike količine površinskih voda, te bogatstvo u mineralnim sirovinama i uglju.

Na području opštine nalazi se Nacionalni park Sutjeska sa prašumom Perućica, planine Zelengora i Maglić, kanjon rijeke Tare koji ova opština dijeli sa susjednim crnogorskim opštinama, niz jezera bogatih ribom, te značajni prirodni rezervati (rariteti, endemi, parkovi i sl).

 

ISTORIJA OPŠTINE FOČA

Kroz vijekove na raskršću puteva od sjevera ka jugu, sa istoka prema zapadu, neizbježna prolaznicima, trgovcima, putnicima, a danas sve više izazov turistima i dobronamjernicima, Foča je od srednjovekovne varoši postala lijep grad.

U ljetopisu popa Dukljanina područje Drine u gornjem toku pominje se prvi put sredinom XII vijeka, međutim, sačuvani predmeti materijalne kulture govore da je Gornje Podrinje bilo naseljeno i u praistorijsko doba. Prvi pisani tragovi o imenu grada na ušću Ćehotine u Drinu datiraju iz 1368. godine u dubrovačkom arhivu. Smještena na karavanskom putu Dubrovnik-Carigrad i srednjem vijeku Foča je bila značajan trgovačko-zanatski centar. Prepoznatljiva po trgovini i zanatima Foča ima i svoju turističku tradiciju. Prvi turisti stranci spuštali su se splavovima niz Drinu još davne 1923. godine, kajak sport organizovan je 1931. godine, a 70-ih godina Tjentište (NPS) posjećivalo je od 100 do 200 000 posjetilaca.

"Za turiste je Foča zgodna polazna tačka u krajeve divlje romantike na gornjoj Drini: u Sutjesku, Zelengoru, na planine Volujak, Maglić i Ljubišnju" napisao je Dragutin J. Deroko u monografiji "Drina".

 

IME OPŠTINE FOČA

O imenu našeg grada podatke možemo naći u mnogim srednjovekovnim izvorima. Prvi put se pominje pod nazivom "Via Drina" - "Via Choche" u dubrovačkim arhivskim izvorima (o čemu govore mnogi istoričari-istraživači).

Prvi pisani izvori govore o sličnosti današnjeg) naziva grada Hotca-Hotcha (dubrovački arhiv 1368-1369) što možemo potkrijepiti izvorom o trgovcu Nikoli Prodanoviću, koga Dubrovčani nazivaju Hočaninom "sa Drine" (raniji naziv). Taj naziv se proteže u izvorima čak i do 1542. godine što dokazuje pismo Hasanbalije Nazora koje on upućuje Dubrovčanima. Riječ Hotča-Hoča je slovenskog porijekla što se vidi iz mnogih izvora, a tu imamo i primjer u delu Alije Bejtića "Povijest i umjetnost Foče na Drini", gdje objašnjava etimologiju riječi, kada kaže, da je Hoča stariji oblik pisanja i izgovor Hotča nastalo od vlastitog imena Hotko (korijen od glagola hotjeti), odnosno od ženskog roda prisvojnog pridjeva, čiji je jedan oblik glasio Hotkija (vas, luka, njiva, naselje i sl), pa je po glasovnim zakonima (KJ) dalo (Č), a i otpala sama imenica. Takvo porijeklo imena jasno podupiru i imena drugih naselja po sličnosti. Pitanje kako je "H" prešlo u "F" - jedan je od izvora koje ćemo ostaviti lingvistima.

U kasnijim izvorima, ne zna se istorijski tačno od kada grad nosi naziv (ime) Foča. Ovaj naziv ostao je u upotrebi kroz doba turske, austro-ugarske vladavine, Kraljevine Jugoslavije i SFRJ, sve do 1993. godine.

TURISTIČKE ATRAKCIJE FOČE

Kulturno-istorijsko naslijeđe

SAT KULA
Sat kula je simbol grada na ušću Ćehotine u Drinu. Sagrađena je 1758. godine od kamena u obliku četvrtaste prizme i visoka je oko 20 metara. Zadužbina je Mehmed-paše Kukavice. U nju je ugrađen najstariji spomen-sat iz 1943. godine kao poklon grada Dubrovnika trgovačkom centru Foči.

HRAM SVETOG NIKOLE U FOČI
Hram Svetog Nikole sagrađen je 1857. godine. Značajni radovi na rekonstrukciji su izvršeni od 1973. do 1975. godine, nakon čega je čin osveštavanja obavio mitropolit Vladislav 23. oktobra 1978. godine.

HRAM USPENJA PRESVETE BOGORODICE NA LUĆU
Hram Uspenja Presvete Bogorodice na Luću sagrađen je 1834. godine nadomak Tjentišta. Legenda kaže da je ovu crkvu na dar sagradio Mehmed-paša Kukavica da bi ispunio želju svojoj majci. Pored same crkve i danas postoje ostaci temelja nekadašnjeg konaka. Crkva je jednobrodna, pokrivena je šindrom, a pod je kameni.

CRKVA SVETOG NIKOLE U RIJECI ĆELEBIČKOJ
Crkva Svetog Nikole u Rijeci Čelebićkoj sagrađena je 1834. godine i pokrivena šindrom, a zidovi su joj kameni. Zanimljivo je što je crkva ukopana u zemlju oko pola metra. U crkvi postoji ikona Svetog Georgija koju je 1641. uradio Georgije Mitrofanović. Ta ikona je bila na izložbi u Parizu i Sarajevu.

CRKVA SVETOG PROROKA ILIJE U MILJEVINI

Crkva Svetog proroka Ilije u Miljevini sagrađena je 1939. godine, a zvonik podignut 1980. Hram je pokriven bakrom i urađena je spoljna fasada 1990. godine. Pod u hramu urađen je mermernim pločama.

CRKVA SVETOG CARA KONSTANTINA I CARICE JELENE U OKOLIŠTU
U mjestu Okolišta nedaleko od Foče 1938. godine sagrađena je crkva posvećena Svetom caru Konstantinu i carici Jeleni. Novi zvonik za crkvu podignut je 1982. godine.

CRKVA SVETE TROJICE U USTIKOLINI
Na mjestu Ćelije u Ustikolini na starim temeljima crkve sagrađena je 1936. godine crkva posvećena Svetoj trojici, a temelji crkve su osvećeni 1. juna iste godine. Posebno je zanimljivo istaći da je zvono izliveno u Jagodini za tu crkvu poklonio Nikola Guberina, otac poznatog advokata Veljka Guberine. U toku II svijetskog rata crkva je bila porušena a 1956. godine je obnovljena.

CRKVA U JABUCI
Gradnja crkve u Jabuci (Modro Polje) počela je 1936. godine, a ukrovljena je u jesen naredne godine. Završena je i osvećena 2. juna 1938. godine. Hram je značajno obnovljen i 1990. godine da bi nakon rušenja u proteklom ratu  bio obnovljen (sagrađen novi) 2005. godine.

ATIK ALI-PAŠINA DŽAMIJA U DONJEM POLJU
Atik Ali-pašina džamija zvana i Musluk džamija (1546. god) koja se nalazi u naselju Donje Polje, obnovljena je 2006. godine.

MUZEJ U FOČI
Muzej u Foči datira od 1956. godine i ima četiri postavke: 

  • Postavka iz NOB-a
  • Spomen soba
  • Foča u prošlosti
  • Etnografska postavka

BIBLIOTEKA U FOČI
Fočanska biblioteka je jedna od osam matičnih biblioteka u Republici Srpskoj. Raspolaže sa fondom od 62000 naslova.

KONTAKT

Kralja Petra 1
73300 Foča
Tel: +387 58 211 201
radno vrijeme: 8-16h

www.opstinafoca.rs.ba

Načelnik Opštine

Radisav Mašić
Profesor književnosti i srpskohrvatskog jezika, publicista i novinar


Mob: +387 65 536 319
Tel: +387 58 210 134
Fax:  +387 58 210 097
Email:
 nacelnik@opstinafoca.rs.ba

Mapa