Prijedor se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske, na desnoj obali rijeke Sane. Grad je na povoljnom geostrateškom položaju, udaljen magistralnim putevima od Banja Luke 50 kilometara, a od Kozarske Dubice, Novog Grada i Sanskog Mosta po 32 kilometra.
Kroz Prijedor prolazi željeznička pruga Sarajevo – Zagreb.
Na području opštine Prijedor uspješno rade ustanove: Narodna biblioteka «Ćirilo i Metodije», Muzej Kozare, pozorište «Prijedor», Prijedor Galerija 96, Centar za prikazivanje filmova.
Grad Prijedor je tradicionalno industrijska sredina koji je svoj ekonomski razvoj bazirao na eksploataciji prirodnih resursa. Značajan mineralno-sirovinski kompleks, rezerve drvne mase, kao i plodno zemljište, omogućili su razvoj rudarstva, poljoprivrede, drvne i metalne industrije.
Prijedor je jedan od najmlađih gradova u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini jer se prvi put pominje na samom kraju 17 veka. Međutim, prvi tragovi života na ovom području evidentni su još u dalekoj praistoriji, a prateći materijalne ostatke stanovnika ovih krajeva nalazimo ih i u antici, srednjem vijeku pa sve do dolaska Turaka.
Niz lokaliteta u pitomoj dolini Sane, od kojih je najznačajniji gradina Zecovi, obiljem materijala i svojim značajnim imenom u arheološkoj literaturi Balkana, doveli su u ove krajeve i istraživače sa prestižnog univerziteta u Kembridžu. Početak zajedničkih istraživanja Kembridža i Muzeja Kozare iz Prijedora tokom 2011. i 2012. godine, te pronalazak novih kulturnih slojeva, ukazuju da bi se starost gradine Zecovi mogla pomaknuti za gotovo 2000 godina unazad, odnosno sve do mlađeg kamenog doba.
U predrimsko i rimsko doba na ovom području živi pleme Mezeja koje je, na osnovu spisa rimskih istoričara, drugo pleme po veličini u tadašnjoj provinciji Iliriku.
Samo u jednom kratkom vremenskom periodu ovo područje, poznato u istoriji kao Donji kraji, pripadaće bosanskoj državi za vrijeme Tvrtka I.
Brojni sukobi dvije velike imperije, Turske i Austro-ugarske, usloviće znatne etničke promjene i pomjeranja naroda čiji će krajnji rezultat, u našem slučaju, biti i osnivanje Prijedora. Prvi pomen imena Prijedor pada baš u vrijeme kada su hrvatske jedinice, popalile i palanku Praedor.
Tek, iz 1745. postoji dokument o nanovosagrađenoj palanki „Pridorska ada“. Grad se razvijao kao trgovačko-zanatski centar ovog područja na čiji će ekonomski razvoj u početku uticati i plovna rijeka Sana. Jedan događaj će bitno izmijeniti izgled i budućnost grada. Naime, kroz Prijedor će 1873. godine proći prva željeznička pruga u Bosni i Hercegovini, koja će spajati Banjaluku i Dobrljin. Umjesto feudalne imperije pojavljuje se kapitalistička, koja stanovništvu ovog kraja neće riješiti osnovna egzistencijalna pitanja.
Drugi značajni datum u istoriji Prijedora biće 1882. godina kada će grad u jednoj noći i jednom velikom požaru izgubiti gotovo 120 stambenih objekata, osnovnu školu, crkvu. Zbog toga će austrijske vlasti 1901. godine donijeti prvi urbanistički plan grada po kome će se grad graditi u savremenom duhu srednjoevropskih gradova.
Period poslije Drugog svjetskog rata označiće ekspanzija u svim vidovima života grada. Obnavljaju se stari industrijski kapaciteti i otvaraju novi.
Glavni nosioc turističke promocije grada Prijedora je Turistička organizacija, realizovani su mnogi projekti:
Centrala
Tel: +387 52 245 100
Info-pult
Tel: +387 52 245 191
Odnosi s javnošću
Tel: +387 52 245 112