OPŠTINA BUJANOVAC

OPŠTINA BUJANOVAC
5 zvezdica od 1 glasova

Kontakt

Opština Bujanovac

Na 360-tom kilometru magistralnog puta od Beograda prema Makedoniji i Grčkoj, na krajnjem jugu Srbije, nalazi se grad Bujanovac, administrativni, privredni, kulturni, zdravstveni i obrazovni centar opštine.

Opština Bujanovac Šetalište u Bujanovcu

Šetalište u Bujanovcu

Teritorija opštine zauzima površinu od 461 km². Prema rezultatima popisa iz 2002. godine, u njoj stalno živi 43 302 stanovnika, odnosno 94 stanovnika po kilometru kvadratnom.

Etnička struktura stanovništva:

  • 55% Albanaca
  • 34% Srba
  • 9% Roma

(popis od 2002 god.)

Opština Bujanovac je teritorijalna jedinica, osnovana 1913. godine, u kojoj građani ostvaruju pravo na lokalnu samoupravu, u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom opštine. Opština ima svojstvo pravnog lica. Sedište je grad Bujanovac, ulica Karađorđa Petrovića br. 115, 17520 Bujanovac. Osim gradskog naselja Bujanovac, opština Bujanovac ima još 59 naseljenih mesta, organizovanih u 27 mesnih zajednica.

Naselja u optini Bujanovac su: Baraljevac, Biljača, Bogdanovac, Božinjevac, Borovac, Bratoselce, Breznica, Brnjare, Bujanovac, Buštranje, Veliki Trnovac, Vogance, Vrban, Gornje Novo Selo, Gramada, Dobrosin, Donje Novo Selo, Drežnica, Đorđevac, Žbevac, Žuželjica, Zarbince, Jablanica, Jastrebac, Karadnik, Klenike, Klinovac, Končulj, Košarno, Krševica, Kuštica, Levosoje, Letovica, Lopardince, Lukarce, Lučane, Ljiljance, Mali Trnovac, Muhovac, Negovac, Nesalce, Oslare, Pretina, Pribovce, Ravno Bučje, Rakovac, Rusce, Samoljica, Sveta Petka, Sebrat, Sejace, Spančevac, Srpska Kuća, Starac, Suharno, Trejak, Turija, Uzovo, Čar.

Opština Bujanovac Gradski trg u Bujanovcu

Gradski trg u Bujanovcu

Od ukupnog broja stanovnika, na teritoriji gradskog naselja Bujanovac živi 12 011, a na seoskom području 31 291 stanovnik. Pored stanovnika koji stalno borave na teritoriji opštine, prema popisu iz 2002. godine, još 10 183 stanovnika borave u inostranstvu duže od godinu dana.

 

 

Istorija Bujanovca

Praistorijsko doba teritorija današnjeg Bujanovca pripadala je starom Ilirskom plemenu Dardancima, dok je u Antičko doba bio deo Rimskog carstva.
Potom pada pod vlast Vizantije, u XII veku ove krajeve osvajaju srpski vladari.
Pod Turskom vlašću je Bujanovac bio od 1427-1912 godine, punih 485.godina.
U tom periodu narod ovog kraja se bavio stočarstvom i poljoprivredom a posebno se isticao po uzgoju duvana i konoplja.
Nadaleko su bili poznati bujanovački užari, mutavdžije, lončari, kovači i opančari.
Bujanovac su kroz vekove različiti narodi različito zvali:

  • Albanci - Bujanofc, Bujanovc i Bujanoc
  • Srbi - Gojanovci, Bujanovce i Bujanovac
  • Turci - Boyanofça

 

Geografski položaj Bujanovca

Teritorijalno pripada Pčinjskom okrugu. Opština Bujanovac se prostire između 42o 15` 35`` i 42o 23` 30`` severne geografske širine i 21o 36` 30`` i 21o 57` 00`` istočne geografske dužine na površini od 461 km2 i ubraja se u red većih naseljenih mesta u Srbiji. Opština Bujanovac je smeštena između opština Preševo, Trgovište, Vranje, Kosovska Kamenica i Gnjilane, a jednim delom na jugu (13km) se graniči sa Republikom Makedonijom.

 

Obrazovanje u Bujanovcu

U Bujanovcu se u osnovnim i srednjim školama školuje više od 8.000 mladih. Bujanovac ima razvijenu mrežu osnovnih škola. Na teritoriji opštine Bujanovac postoji 10 osnovnih škola, dve srednje škole i jedna muzička škola. U osnovnim školama ima 261 odeljenja sa ukupno 6.139 učenika. U Bujanovcu postoje dve srednje škole i to:

  • Predškolsko obrazovanje
  • Osnovne škole
  • Srednje škole

 

Zdravstvo u Bujanovcu

Primarnu zdravstvenu zaštitu organizuje Dom Zdravlja i ona nije kvalitetna u odnosu na druge opštine što pokazuje visoka stopa morbiditeta, mortaliteta i nataliteta kao i drugi parametri. Razlog tome je loše ekonomsko stanje i nerazvijenost opštine.
PZZ je do sada bila pod kontrolom M.C. Vranje, a ne pod kontrolom lokalne samouprave što je direktno uticalo i na kvalitet rada zdravstvene ustanove. Zbog mnogih udaljenih mesta od grada, loših puteva i infrastrukture građanima nije omogućena kvalitetna zdravstvena zaštita. U domu zdravlja trenutno radi oko 250 radnika od kojih su 52 radnika van opštine Bujanovac.
Materijalni položaj zdravstva je trenutno u lošem stanju. Nedostaju najelementarniji inventar, sanitetski materijal, ampulirani lekovi, a inventar nije menjan od kada je napravljen dom zdravlja pre 23 godine.
Potrebno je investirati u dom zdravlja čiji kapacitet neprati rast stanovništva tako da se čekaonice pretvaraju u ordinacije. Zdravstvena edukacija je niska pogotovo kod mladih.


Opština Bujanovac Dom zdravlja u Bujanovcu

Dom zdravlja u Bujanovcu

 

Kultura u Bujanovcu

Bujanovac je grad koji se može pohvaliti bogatom kulturnom tradicijom. Centar zabave i afirmacije kulturnih dešavanja je Dom kulture “Vuk Karadžić”. Putnici koji putuju za Makedoniju, Grčku i zemlje Bliskog istoka imaju mnogo razloga da se zaustave u bujanovačkom kraju, gde će ih dočekati vredni i gostoprimljivi ljudi sa tradicionalnom trpezom i zdravstveno ispravnom hranom.
Ovde se gost dočekuje širom otvorenih vrata i toplog srca.

 

Opština Bujanovac Dom kulture u Bujanovcu

Opština Bujanovac Dom kulture Vuk Karadžić u Bujanovcu

Dom kulture "Vuk Karadžić" u Bujanovcu

 

Sport u Bujanovcu

Opština Bujanovac Sport u Bujanovcu

Bujanovac je grad mladosti i sporta, mesto u kome se odvija sportski život u sportskim halama i na otvorenim terenima. Izgradnjom Sportske hale 2000. godine, među mladim Bujanovčanima omiljeni sportovi su ekipni i pojedinačni, muški i ženski: fudbal, rukomet, košarka, odbojka, karate, dizači tegova, šah klub i dr.
Najdužu tradiciju i najomiljeniji je fudbalski klub “BSK”, formiran 1922. godine kao “Polet”, a od 1945. godine je dobio ime “BSK”. Najveći uspeh u bujanovačkom sportu postigao je rukometni klub “BSK - Heba”, formiran 1975. godine.

 

Opština Bujanovac Sportski centar Mladost u Bujanovcu

Sportski centar "Mladost" u Bujanovcu

 

Turizam u Bujanovcu

 

Bujanovac je prepoznatljiv po prirodnim lepotama, nalazištima i samim tim turističkim vrednostima. Na malom prostoru nalazi se pravo bogatstvo termomineralnih izvora (šest). Jedan od izvora Bušotina A-2 sa temperaturom od 42° po sastavu natrijum hidrokarbonatna, fluorna, ugljeno kisela i termalna, koristi se u lečenju kao prirodni faktor u Bujanovačkoj banji. Takođe, iz istog izvora, voda se koristi u proizvodnji mineralne vode i sokova.

 

Opština Bujanovac Bujanovačka banja

 

Bujanovačka Banja

Bujanovcu kao turističkoj destinaciji pogoduje blizina tri međunarodna aerodroma (Niški 136 km, Skopski 70 km i Prištinski 90 km). Voda, blato i gas Bujanovačke Banje, uz najsavremeniju tehnologiju, postižu izvanredne rezultate u lečenju reumatskih bolesti, degenerativni, vanzglobni, upalni reumatizam u fazama remisije: kožne bolesti, ekcemi, psorijaza; ginekološka oboljenja, hronični zapaljenski procesi i neki oblici steriliteta; stanja rekonvalenscencije krvnih sudova, glavobolja i sl.

 

Kontakt

Tel: +381 17 651 013
Fax: +381 17 651 044

 

 

Mapa