Oština Bela Palanka se nalazi u jugoistočnoj Srbiji na teritoriji Pirotskog okruga. Administrativno područje opštine Bela Palanka obuhvata celovita geografska područja belopalanačke kotline, uključujući tu i izvorišni obluk Crvene reke, koritničku kotlinu, jedan deo đurđevopoljske kotline i belopalanački budžak.
Sama belopalanačka kotlina je izuzetno velika (346,1 km²). Sa koritničkom kotlinom ima čak 462,1 km², a srednje Ponišavlje zahvata 568 km².
Celo srednje Ponišavlje ima 55 naselja, a centralno mesto sa gradskim i administrativnim funkcijama je Bela Palanka.
U opštini Bela Paalanka se nalaze naseljena mesta: Babin Kal, Bežište, Bela Palanka, Bukurovac, Veta, Vitanovac, Vrandol, Vrgudinac, Glogovac, Gornja Glama, Gornja Koritnica, Gornji Rinj, Gradište, Divljana, Dolac (naselje), Dolac (selo), Donja Glama, Donja Koritnica, Donji Rinj, Draževo, Klenje, Klisura, Kozja, Kosmovac, Kremenica, Krupac, Lanište, Leskovik, Ljubatovica, Miranovac, Miranovačka Kula, Moklište, Mokra, Novo Selo, Oreovac, Pajež, Sinjac, Tamnjanica, Telovac, Toponica, Crvena Reka, Crveni Breg, Crnče, Čiflik, Šljivovik, Špaj.
Bela Palanka, mesto podignuto na temeljima antičke Remizijane, jedno je od najstarijih mesta na području Balkana, koje su osnovali Kelta oko 280. g.p.n.e., a ima hipoteza da su to pre njih uradili Tribali 292. g.p.n.e. Keltolozi smatraju da je dobila je ime po keltskom plemenu Remima (Remoi, Remi) a trakolozi osnivanje grada pripisuje tračkom etnosu, a ime grada izvode od tračkog ličnog imena Remesis, Romesis.
Danas se Bela Palanka nalazi na važnom interkontinentalnom putu koji spaja Srednju Evropu i Malu Aziju, a njena preteča Remezijana se nalazila na glavnom rimskom vojničkom putu - Via Militaris – od Singidunuma za Vizant.
U srednjevekovno doba od XII do XIV veka, Belopalanačka kotlina je u sastavu srpske države. Ona predstavlj ustvari izmenjenu župu Dendru kojom vladaju potomci župana Dese: Nemanja, Tehomil i Konstantin Teh.
Konstantin Teh će svoju župu uključiti u sastav Bugarske države kada bude postao car. Ona se počela značajnije osamostaljivati u drugoj polovina XIII veka, 1271. g. kada je u Vidinu zavladao despot Jakov Svetislav.
Zavladavši Vidinom 1398. g., Turci su zavladali i svima zemljama koje su se pod Vidinom nalazile.
U vreme pod turskom okupacijom Belopalanačka kotlina je pripadala Sofijskom sandžaku, od vremena njegovog osnivanja pa sve do XVIII veka. Bela Palanka je oslobođena od Turaka 27. decembra 1877. godine.
Iz perioda pre tranzicije ovde je postojala priznata mašinogradnja (Fabrika tekstilnih mašina – Budućnost) koja je izvozila svoje mašine širom sveta, dobrostojeći i najveći kombinat dečje obuće „Vesna“, kao i Fabrika stolica „Ukras“, takođe priznati proizvođač širom Evrope.
Poljoprivrednu proizvodju je organizovala ondašnja poljoprivredna zadruga sa razgranatom prodajnom mrežom. Danas se ova tradiciju nastavlja preko samostalnog preduzetništva, od kojih su se neka izborila za priznati status (Sim-Impeks, Obuća „Pavle“ i niz drugih).
Kulturni život ima takođe svoje korene iz oganizacije nekadašnjih svetskh kongresa esperantista, i danas se nastavlja kroz smotre modernog baleta, organizacije likovnih kolonija u Divljani, tradicionalnog programa „Kulturog leta“, turističkih manifestacija „Dani banice“, brojih sportskih manifestacija, tradicionalnih skupova lovaca na hajkama na vukove. Opština je glavni pokrovitelj izdavačke delatnosti koje tangira ovaj kraj.
DRŽAVNI ORGANI I INSTITUCIJE, UDRUŽENJA
DRŽAVNI ORGANI I INSTITUCIJE, UDRUŽENJA » Državni organi i institucije
DRŽAVNI ORGANI I INSTITUCIJE, UDRUŽENJA » Opštinske uprave
Slične reklame:
TURISTIČKA ORGANIZACIJA BELE PALANKE
OPŠTINA ĆUPRIJA
OPŠTINA SVILAJNAC
OPŠTINA ŠAVNIK
OPŠTINA VARVARIN