TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE BILEĆA

TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE BILEĆA
4.63 zvezdica od 8 glasova

Kontakt

Šta posetiti u Bileći

Turistička organizacija opštine Bileća vam predlaže da posetite mnogobrojne prirodne lepote, kao što su: Bilećko jezero, rijeka Vrijeka, planina Baba. U letnjim mesecima, možete se kupati na gradskoj plaži Čepelica i kupalištu Kuletina. Na teritoriji opštine Bileća se nalaze mnogobrojne crkve, kao i srednjovekovni manastir Dobrićevo. Ne propustite da obiđete tvrđavu Drakuljica i nekropole stećaka, koje se nalaze na listi svetske baštine UNESKO-a. 

 

Rijeka Vrijeka

Hercegovačka ljepotica, rijeka Vrijeka ili Vrioka, nalazi se na zapadnom dijelu opštine Bileća, u Dabarskom polju. Duga je dva i po kilometra i ponire u istom tom polju plaveći ga u vrijeme kišnih mjeseci. Njen izvor udaljen je tridesetak kilometra od Bileće i nalazi se pored magistralnog puta Bileća-Berkovići.

Ljudi koji žive uz dio gdje ona izvire zovu je Vrijeka, dok je u drugim dijelovima bilećkog kraja zovu Vrioka. 

Vrijeka je interesantna i po bogatstvu ribom zvanom gaovica. To je sitna i veoma ukusna riba koja izlazi iz jama i pećina naročito u proljeće i jesen. Nauka je do sada registrovala samo šest vrsta gaovice u cijelom svijetu a od toga tri vrste su sa prostora istočne Hercegovine. Riječ je o gatačkoj gaovici, popovskoj gaovici i trebinjskoj gaovici, kako su im i zvanični nazivi.

Gaovice u donjem toku ima tokom cijele godine koja je i osnovna hrana pastrmke iz Vrijeke. 

Izvor Vrijeke predstavlja jedno od ljepših izletišta na području naše opštine. Prelijep ambijent bogat zelenilom, debelom hladovinom i kristalno čistom vodom koja može da se pije duž cijelog svog toka, su prirodno blago zbog čega je izvor Vrijeke prava oaza mira za vrijeme ljetnih mjeseci. Prostor je takođe pogodan za kampovanje.

izletiste na izvoru rijeke vrijeke

Izletište na izvoru rijeke Vrijeke

 

Gradska plaža Čepelica

Plaža Bilećkog jezera "Čepelica" predstavlja idealno mjesto za kupanje i rashlađenje u vrelim ljetnim danima. Plaža Čepelica se nalazi u istoimenom selu, koje je udaljeno 5 km od Bileće. To je jedina uređena plaža na Bilećkom jezeru. Na plaži se nalaze dva ugostiteljska objekta i to splav i restoran „Apolon“, kao i teren za odbojku na pijesku. Nedavno je u neposrednoj blizini sagrađen i jedan ljetnikovac. Plaža čepelica je kaskadnog tipa i ima asvaltirani put koji vodi do nje.

plaza cepelica bilecko jezero bileca

Plaža Čepelica

 

Kupalište Kuletina

Poluostrvo Kuletina je od davnina poznato kao jedno od omiljenih kupališta na Bilećkom jezeru. Od grada je udaljeno par stotina metara a do njega se dolazi makadamskim putem. Prirodan pad terena pogodan je za kupanje, a s obzirom na razlike u vodostaju, u pojedinim periodima, kada je niži vodostaj, onda se formiraju prirodne skakaonice što je opet pogodno za kupače. Takođe još jedna zanimljivost, koja nastaje u razlici u vodostaju, kada je visok nivo jezera, onda i sama Kuletina postane maleno ostrvo.

Kuletina je takođe jedno od omiljenih izletišta, a blizina vode i prelijepo okruženje su svakako izuzetno pogodni za kampovanje. Sa nje se pruža prelijep pogled prema pučini jezera, gdje se u daljini vidi ostrvo sa Crkvom sv. Ilije. Sa Kuletine se pruža i prelijep pogled na austro-ugarsku građevinu, kulu Drakuljicu, koja svojim zidinama i danas prkosi zubu vremena.

Oko Kuletine ima više izvora, pa čak i sami izvor Trebišnjice je u neposrednoj blizini. Voda je izuzetno čista i bogata kiseonikom, te je ovo svakako i jedno od omiljenih mjesta za sportske ribolovce.

Veliki je broj posjetilaca i rekreativaca koji vole da dođu i prošetaju do Kuletine, na njoj malo odmore i pronađu nešto od ovoga, a svi zajedno sigurno pronađu mir i uživaju u ljepoti Bilećkog jezera.

kupaliste kuletina bilecko jezero bileca

Kupalište Kuletina

 

Tvrđava Drakuljica

Tvrđava Drakuljica, se nalazi iznad Bilećkog jezera, a nastala je nakon uspostave austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini, kao jedna od osam tvrđava na visovima oko Bileće. Sve tvrđave su bile povezane kaldrmisanom cestom. Ostaci tih kaldrmisanih puteva su i danas vidljivi. Tvrđava se nalazi na raskrsnici između starog puta Bileća-Trebinje (koji je danas potopljen) i današnjeg magistralnog puta Bileća-Trebinje, koji prati samu obalu jezera i dalje vodi prema Herceg Novom i Dubrovniku. Tvrđava je takođe vidljiva i sa druge obale jezera, to jeste magistralnog pravca koji vodi prema Crnoj Gori (Nikšić, Kotor, Tivat).

tvrdjava drakuljica bileca Tvrđava Drakuljica

 

Hram Sv. Arhangela Mihaila

Hram Sv. Arhangela Mihaila, nalazi se pedesetak metara ispod magistralnog puta Bileća-Gacko, u jednoj prirodnoj dolini koja se zove Trnov Do.

Crkva je jednobrodna, a u funkcionalnom dijelu je podijeljena na prostor naosa i oltarski prostor sa apsidom orijentisanom u pravcu sjeveroistoka. Zidana je kamenim blokovima, a prekrivena kamenim pločama što joj daje izuzetnu građevinsku i umjetničku vrijednost.

Hram je najvjerovatnije sagrađen prije Kosovske bitke 1389. godine jer je u njoj, po predanju, vojvoda Vlatko Vuković pričestio vojsku prilikom odlaska u boj na Kosovo. Takođe, istorijski podaci govore da je upravo u ovoj crkvi 1388. godine, pričestio vojsku pred boj sa Osmanlijskom vojskom pod vođstvom Šahin-paše kod Bileće.

Crkva je obnavljana 1795. godine, o čemu govori natpis na luneti postavljenoj iznad ulaza u crkvu, a posljednja rekonstrukcija urađena je 1984. godine. Smatra se da ispod sadašnjeg nivoa poda postoji pod crkve iz znatno ranijeg perioda. 2006. godine crkva Svetog Arhangela Mihaila proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.

crkva svetog arhangela mihaila trnov do bileca

Crkva Svetog arhangela Mihaila

 

Crkva cara Lazara

Crkva cara Lazara u Bileći, naziva se još Mala crkva, a smještena je u staroj gradskoj jezgri, uz ambijentalnu cjelinu iz austrougarskog perioda. Prvobitno je improvizovana crkva na ovom mjestu napravljena 1904. godine. Prema predanju, napravljena je bila na ostacima nekadašnje crkve. Današnja crkva podignuta je tridesetak godina kasnije u vizantijskom stilu, a osveštana na Vidovdan 1938. godine i posvećena sv. caru Lazaru, u vrijeme službovanja prote Vasilija Savića.

crkva cara lazara ili mala crkva bileca

Crkva posvećena sv. caru Lazaru 

                 

Crkva Svetog Ilije

Crkva Svetog Ilije nalazi se na ostrvu u samom srcu Bilećkog jezera, a posebno se ističe svojom ljepotom. Napravljena je krajem devedestih godina prošlog vijeka. Poseban kuriozitet je da se do ove crkve može doći i pješice kada nivo vode u Bilećkom jezeru opadne. Pored zanimljivog lokaliteta na kome se nalazi, crkva je neobična i u arihitektonsko-građevinskom smislu jer temelji nisu na zemlji, nego na stubovima, tačnije odignuta je stubovima od zemlje i visina poda je u visini brane Grančarevo.

crkva svetog ilije

Crkva Svetog Ilije     

 

Manastir Dobrićevo

Manastir Dobrićevo se nalazi sa lijeve strane magistralnog puta Bileća-Trebinje, oko 12 km južno od Bileće, nedaleko od Bilećkog jezera, u selu Orah. Prvobitno se nalazio pokraj same rijeke Trebišnjice u Dobrićevskom selu. Podignut je na temeljima ranohrišćanske bazilike, prema manastirskom pečatu iz 1232. godine („Monografija manastira Dobrićevo“ Leontije Ninković, str.4). Godine 1967., u ono vrijeme skupim i veoma složenim konzervatorskim zahvatom je prenesen na sadašnju lokaciju. Prenošenje je izvršeno u okviru projekta spasavanja spomenika kulture i umjetnosti iz potopljenog područja rijeke Trebišnjice, koji su realizovali stručnjaci naših Zavoda za zaštitu spomenika i Standford univerziteta iz Los Anđelesa (SAD). Pored crkve na novu lokaciju preneseni su i neki pomoćni manastirski objekti, grobovi sa spomenicima, kao i Crkva Sv. Nikole sa Nistihalja, koja se danas uklapa u jedinstven arhitektonski kompleks manastira Dobrićevo. Manastir Dobrićevo svojom arhitekturom i živopisom spada u red najznačajnijih srpskih srednjovjekovnih manastira. Sondažna, ali ne sistematska arheološka iskopavanja ukazuju da je manastir nastao prije 15. vijeka, a narodna tradicija, tako prisutna i dominantna, vezuje ga za nemanjićki period, na što ukazuju i skromni ostaci fresaka srpskih vladara sv. Simeona Mirotočivog i sv. Stefana Dečanskog u najstarijim slovima centralnog živopisa. Stručni radovi i monografija ovog manastira takođe potvrđuju datiranje manastira u nemanjićki period.

Manastirska crkva posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice. Crkva manastira Dobrićevo posebno je interesantna za proučavanje istorije arhitekture, jer slikovito ilustruje preplitanje dva stila: raškog u osnovi crkve i gotskog u nadgradnji, nastalih pod uticajem raške arhitektonske škole i dubrovačke zakašnjele gotike.

Posljednjih godina manastirski kompleks se sve više uređuje, posjetioci su sve brojniji, a o Trojičinu danu kada se održava Dobrićevski sabor, ovdje bude više hiljada posjetilaca i učesnika različitih kulturnih sadržaja. Manastir tako sve više dobija onaj sjaj, značaj i ulogu koju je imao vijekovima.

manastir dobricevo bileca

Manastir Dobrićevo

 

Nekropola stećaka Radmilovića Dubrava - Bileća

Lokalitet Grebnice – Bunčići nalazi se u selu Baljci, zaseok Radmilovića Dubrava i od Bileće udaljen je oko 4 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka.

Na praistorijskom tumulusu i zapadno od njega u šumi situirana je nekropola sa 291 stećkom; 218 ploča, 64 sanduka, 1 sljemenjak, 1 stub, 1 krstača, 1 nišan i 5 utonulih stećaka. Spomenici su dobro klesani. Orijentacija je zastupljena u oba pravca zapad–istok i sjever–jug. Ukrasi su evidentirani na 33 stećka (5 ploča, 26 sanduka, 1 krstača, 1 sljemenjak). Njihovi ukrasni motivi su: arkade, povijena lozica sa trolistovima, krstovi, nizovi rozeta u kružnim vijencima, mreže rombova, tordirani vijenci, kružni vijenac sa rukom.

nekropola stecaka radmilovica dubrava bileca

Nekropola stećaka Radmilovića dubrava - Bileća

 

Planina Baba

Planina Baba, sa svojim vrhom koji se zove "Djed" predstavlja najveću planinu na teritoriji opštine Bileća. Planina sa svim svojim prirodnim bogatstvima, ljepotama i hidropotencijalima koji se manifestuju kroz brojne izvore pitke vode  predstavlja prirodno blago naše opštine.

planina baba Planina Baba

Na ovoj planini postoji 11 izvora pitke vode. Veliki i Mali Koritnik, Veliki i Mali Javorak te Banica su izvori koji se nalaze na lokalitetu opštine Bileća.

Posebnu pažnju privlači Koritnik, koji je prema riječima obližnjih seljana sagrađen 1956. Godine. Planina je takođe veliko bogatstvo flore i faune, te samim tim i jedno od najbogatijih lovišta našeg kraja. Na planini se ternutno nalazi jedan ljetnjikovac.

 

Nekropola stećaka Muzej

Na teritoriji opštine Bileća nalazi se veliki broj prirodnih ljepota i kulturno-istorijskih spomenika. Bileća ima veliki potencijal za razvoj turizma s obzirom da se nalazi na raskrsnici magistralnih puteva prema hrvatskom i crnogorskom primorju.

steci na obali bileckog jezera bileca

Obalu Bilećkog jezera krasi nekropola srednjovjekovnih stećaka nastalih u periodu između XIII i XIV vijeka. Lokacija ovih stećaka prvobitno je bila u dolini rijeke Trbišnjice a zbog njenog potapanja 1967. godine stećci su premješteni na današnju lokaciju. Nekropola se nalazi na platou pored nekadašnjeg muzeja a očuvano je oko 120 stećaka i to u oblicima: sarkofazi, ploče, sljemenaci, krstovi i sanduci. Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, bogatstvu dekoracija, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti, nekropola stećaka u Bileći spada u  vrijedan spomenik srednjovjekovnog razdobljja ovog područja. 

nekropola stecaka muzej bileca

Nekropola stećaka Muzej

 

Obilićev vijenac

U Obilićevom vijencu dominiraju karakteristične stare austro-ugarske zgrade dvospratnice, sa karakterističnim kamenim detaljima i velikim otvorima. Na prvi pogled ostavljaju izuzetno upečatljiv utisak jer svojom pojavom i dan danas prkose vremenu, kako svojom arhitekturom tako i izgledom koji i dan danas odoljeva zubu vremena iako se ne možemo pohvaliti da se o njim vodi raćuna kao što bi trebalo. Takođe u ovoj ambijentalnoj cjelini su vidljivi i tragovi iz perioda turske okupacije, gđe se nadomak samo Obilićevog vijenca nalazi Crkva Sv. cara Lazara i Careva džamija, jedna kao prisustvo turske vladavine i crkva kao prkos domaćeg stanovništva.

Kao sami centar u njima se i dan danas nalaze brojni ugostiteljski i trgovački objekti. Sama cjelina, glavna ulica i Obilićev vijenac ujedno predstavlja glavno i najljepše šetalište opštine Bileća.

 

Manifestacije u Bileći

Tokom godine Turistička organizacija Bileća organizuje brojne manifestacije i kulturno - sportske sadržaje, na kojima ste uvek dobro došli.

 

Savindan krsna slava Opštine Bileća

Svetosavske svečanosti u Bileći predstavljjaju poseban duhovni i kulturni događaj. Iako je sv.Sava tradicionalna slava svih naših škola i manastira, u Bileći je posebno svečano jer je to krsna slava Opštine Bileća, kao i Sabornog hrama u Bileći, čije ime nosi, pa je ova svečanost utoliko više prisutna na svim nivoima.

savindan u bileci

Savindan u Bileći           

 

Trojčidanski sabor

Ovaj sabor se održava tradicionalno svake godine u mjesecu junu za trojčine dane kod manastira Dobrićevo. Organizator manifestacije je SPKD „Prosvjeta“. Učesnici manifestacije: KUD „Zora Hercegovine“, KUD „ Vladimir Gaćinović“, Udruženje guslara i epskih pjesnika „Vojvoda Vlatko Vuković“ i drugi.

Manifestacija ima za cilj njegovanje narodnih običaja i tradicije, te očuvanje porodičnih i prijateljskih veza, tako da je od izuzetnog značaja za narod Hercegovine.

 

Vidovdanski dani kulture i sporta

Ova manifestacija se održava svake godine 28. juna na Vidovdan. SPKD „Prosvjeta“ tradicionalno organizuje bogat kulturno-sportski program gdje se odigrava tradicionalni turnir u fudbalu za mlađe kategorije, te ulične trke za sve uzraste. Prigodan program obogaćen je pjesmom i igrama kulturno-umjetničkih društava. 

 

Ćorovićevi susreti pisaca

Ćorovićevi susreti pisaca su poznata kulturna manifestacija koja se istovremeno održava  u Bileći i Gacku poslednje sedmice mjeseca septembra. U  Bileći  se održava pod nazivom „Srpska proza danas“, a u Gacku se održava naučni skup istoričara o nekoj aktuelnoj temi.

Na manifestaciji učestvuju: prozni pisci, književnici, kritičari, horovi i etno grupe.Neki od dobitnika nagrade „Svetozar Ćorović“ su: Dobrica Ćosić, Momo Kapor, Dragoslav Mihailović, Emir Kusturica i drugi.

 

Somovijada

Preko 25 godina na Bilećkom jezeru se održavaju ribolovna takmičenja. Početkom mjeseca avgusta, održava se takmičenje u lovu na soma, a uporedo i takmičenje u spremanju riblje čorbe. Najboljim učesnicima organizatori dodjeljuju prigodne nagrade.

ribolovac drzi dzinovskog soma somovijada bileca

Organizatori ove manifestacije su: Opština Bileća i Sportsko-ribolovno društvo „Bileća“ i  splav „Apolon“Učesnici manifestacije: ekipe ribara iz Bileće, Užica, Nevesinja, Gacka, Trebinja, Nikšića, Danilovgrada... 

 

Džipijada

Džipijada je prvi put organizovana 2013. godine i ima sve potrebne uslove da postane vodeća ove vrste u regionu. Džipijada je međunarodnog karaktera, privlači učesnike iz svih zemalja bivše Jugoslavije i iz inostranstva. Neke od  disciplina su: poligon-ispit spretnost, savlađivanje velikog uspona kao i rekreativna vožnja za sve učesnike džipijade. Džipijada se održava na strmim terenima planina Viduše i Sitnice.

manifestacija dzipijada bileca

Dosadašnji učesnici manifestacije su bile ekipe iz: BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Slovenije, NJemačke i Francuske, s tim da se broj učesnika svake godine sve više povećava. Po nagovještajima organizatora, bilećka džipijada će od 2017-te godine biti uvrštena u redovnu stazu prvenstva Bosne i Hercegovine, što će ovu manifestaciju učiniti još značajnijom.

 

Dani bilećkih proizvoda i stvaralaštva

Ova manifestacija ima za cilj da predstavi bilećke proizvode, ali i turističke potencijale ovog kraja. Na sajmu učestvuje veliki broj izlagača a održava se i okupljanje bivših pitomaca ŠROP-a. 

manifestacija_dani_bileckih_proizvoda_i_stvaralastva

Pitomci iz BiH, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske i Makedonije svoje druženje započinju svečanom akademijom priređenoj u njihovu čast na kojoj se dodjeljuju plakete  sjećanja na „jedno vrijeme i jednu školu koja ih je ponovo okupila“.

defile_pitomaca_sropa_bileca

Učesnici manifestacije: bivši pitomci ŠROP-a, izlagači iz oblasti pčelarstva, turizma i ugostiteljstva, gastronomije, slikarstva, kućne radinosti i kulturno-umjetnička društva. Kroz sajam prođe preko 10 000 posjetioca od čega njih oko 700 čine bivši  pitomci ŠROP-a (škole rezervnih oficira pješadije).

 

Lipa fest

Ova već sada tradicionalna manifestacija značajno doprinosti turističkoj promociji opštine Bileća i Hercegovine, pa je dobila podršku Turističke organizacije opština Bileća, kao suorganizatora, te Turističke organizacije RS.

razdragana publika i izvodjaci lipa fest bileca

„Lipa fest“ do sada je ugostio značajna imena poput Nevernih beba, Kikija Lesendrića i Pilota, Galije, Osvajača, Teške industrije,  Kerbera i drugih.

 

Turniri u malom fudbalu i basketu

Ovi turniri se tradicionalno održavaju na univerzalnom sportskom igralištu. Turnir je regionalnog karaktera a organizator obezbjeđuje nagrade za prva tri mjesta, kao i nagrade za najboljeg igrača i najboljeg trojkaša.

Organizator turnira je Opština Bileća a nastupaju elipe  iz Bileće, Trebinja, Gacka, Nevesinja.

 

Konjičke trke

Ove trke održane su prvi put 2014. godine. Takmičili su se: brdsko-planinski konji na 1000m , arapska grla na 1200m, punokrvni englezi na 1400m i punokrvni englezi na 1700m. U svim kategorijama obezbijeđene su novčane nagrade za prva tri mjesta.

Broj učesnika raste iz godine u godinu a čine ih pretežno  učesnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

Organizatori  manifestacije su: Opština Bileća i Konjički klub „Potkovica“. Trke se organizuju u mjestu Bijeljani (Ševari-Bare).

 

Dječiji festival folklora

KUD  „Vladimir Gaćinović“ u junu mjesecu tradicionalano organizuje smotru dječijeg festivala na kojem učestvuju društva iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore. Cilj dječijeg festivala je da se djeca upoznaju, druže i održavaju prijateljskke veze bez obzira na udaljenost.

Učesnici manifestacije su: kulturno-umjetnička društva iz Herceg Novog, Tivta, Nikšića, Gacka, Nevesinja, Ljubinja, Trebinja, Bileće i Lapova.

 

Vjerski i kulturno-istorijski spomenici na području opštine Bileća

Na području opštine Bileća nalaze se brojni vjerski i kulturno-istorijski spomenici koje možete posetiti, a najvažniji su:

 

Saborna crkva Sv. Save u Bileći

Saborna crkva Sv. Save u Bileći je sagrađena u vrijeme Austrije, prilozima srpskog naroda Bileće i od pomoći zemaljske vlade u Sarajevu. Sagrađena je kamenom iz okoline Bileće. Po pisanju mitrop. Leontija Radulovića, godine 1896. na Malu Gospojinu osveštana je i posvećena sv. Savi Srpskom.

saborna crkva sv sava bileca

Hram se nalazi u centru grada, na lijepoj lokaciji u glavnoj Ulici kralja Aleksandra.

 

Crkva Sv. Vasilija Ostroškog u Kasarni

Crkva Sv. Vasilija Ostroškog u Kasarni "Bilećki borci" u Bileći, po blagoslovu episkopa Grigorija, sagrađena je u kasarni vojske, u spomen bilećkim borcima poginulim u otadžbinskom ratu 1991.-1995. god. Sagrađena je dobrovoljnim  prilozima naroda Bileće i drugih ljudi dobre volje, pod rukovodstvom generala Nikole Delića. Osveštana je 2000. godine blagoslovom episkopa Grigorija, a u vrijeme mjesnog paroha prote Radivoja Govedarice.

crkva svetog vasilija ostroskog u kasarni bileca

 

 

Careva (Gradska ili Obradovića) džamija

Careva džamija izgrađena je 1895. godine na temeljima stare džamije i po tome je među mlađim džamijama u Hercegovini. Džamija se nalazi u centru grada.

Tada su se  Bilećani islamske vjeroispovjesti obratili caru Franju Josipu u Beču i zamolili ga da se džamija u Bileći izgradi od tesanog bilećkog kamena. Car je tada dao odobrenje da se džamija napravi i poklonio ćilim.

Prema konceptu prostorne organizacije, Careva džamija pripada tipu jednoprostornih džamija.

 

Avdića džamija u Planoj

Džamija u Planoj podignuta je 1617. godine, što je bilo vidljivo iz natpisa koji je bio uklesan na kamenom luku džamijskih vrata. Džamija je više puta kroz ratove  rušena ali su je mještani posle svakog rušenja uspješno obnavljali. Džamija je zadnji put obnovljena 2013. godine.

Svojim izgledom pripada tipu jednoprostornih džamija.

 

Džamija Hasan-paše Predojevića

Po predanju, ova džamija je sagrađena 1572. godine a sagradio ju je Hasan-paša Predojević, koji je bio rodom  iz Prijevora (okolina Bileće). Kao mali je od strane Turaka  odveden u Instanbul gdje je i odgajan sve dok ga tadašnji car Murat III nije proglasio sandžakbegom u Segedinu a poslije i beglerbegom u Bosni. Džamija se nalazi  u naselju Grabovice i jedna je od rijetkih koja ima četvrtasti minaret. U gruntovnim knjigama je upisano da je rješenjem zavoda za zaštitu spomenika SR BIH od 11. jula 1952. Godine, regristrovana kao spomenik kulture i kao takva je pod zaštitom države. Džamija danas nije u upotrebi.

 

Ostaci Crkve Predojevića u Prijevoru

Ostaci Predojevića crkve nalaze se u mjestu Prijevor u blizini Bileće. Po predanju, crkvu je sagradio Hasan-paša Predojević u XV vijeku svojoj majci koja nije htjela da pređe u Islam.

ostaci predojevica crkve bileca

Na ostacima crkve vidljivi su simboli poput krsta, polumjeseca i sunca.

 

Davidov krst u Davidovićima

Krst se nalazi u selu Davidovići i jedan je od brojnih srednjovjekovnih nekropola sa stećcima. Predstavlja nadgrobni spomenik od kresanog kamena u obliku krsta, visine oko 2,5 metra.

Mapa